U fokusu - Bosna i Hercegovina

BiH i svim zemljama regiona prijeti kriza radne snage

Ovo je nešto više u odnosu na ovu godinu, ali i dalje nedovoljno da zadovolji potrebe građana, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan objavljenom u utorak, 7. oktobra.

Dodaju da je broj radno sposobnog stanovništva već značajno smanjen, a prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 odsto do 2050.

"Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, region bi mogao da se suoči sa manjkom od više 190.000 radnika u toku narednih pet godina", navodi se u izvještaju.

Ekonomski rast na zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, tako da je deficit bio ispod tri odsto, a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom.

Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova dostići će tri odsto  u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 odsto  u 2026, a zatim na 3,6 odsto  u 2027. godini.

"Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana", kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

"Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja,  kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja", zaključila je ona.

Kristofer Šeldon, šef  Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, kazao  je da je rast BDP-a  Bosne i Hercegovine usporio na 1,7 odsto u prvom kvartalu 2025. godine sa tri odsto godinu ranije, uslijed usporavanja industrijske proizvodnje, posebno u sektoru prerađivačke industrije.

Kako se  navodi u izvještaju, potrošnja je ostala stabilna, ali slaba ulaganja i rastuće cijene hrane doveli su do inflacije od 3,4 odsto  u junu. S obzirom na ove izazove, očekuje se da će rast ostati umjeren, dostižući 3,2 odsto  do 2027.

"Javni dug ostaje umjeren. Međutim, prosječan realni rast prihoda od samo tri odsto godišnje od 2015. doveo je do toga da je BDP po glavi stanovnika u 2024. godine dostigao samo jednu trećinu prosjeka EU, što ograničava napredak u smanjenju siromaštva.

Dodaje da ekonomska ranjivost i dalje postoji, pri čemu 40 odsto odraslih osoba navodi da ne bi mogli pokriti troškove duže od mjesec dana ako bi izgubili glavni izvor prihoda. Povećanje minimalne plate pružilo je određeno olakšanje osobama s nižim prihodima.

"U narednom periodu BiH se suočava s ključnim izazovima: ubrzanje strukturnih reformi, poboljšanje poslovnog ambijenta i jačanje inkluzije na tržištu rada, posebno za ranjive grupe. Izgledi su podložni negativnim rizicima usljed globalne ekonomske neizvjesnosti i političke nestabilnosti u BiH. Bosna i Hercegovina se suočava sa stvarnim izazovima, od političke nestabilnosti koja usporava reforme do rastućih cijena i globalne neizvjesnosti", napisao je  Šeldon u izvještaju.

Igor Gavran, ekonomista, ističe da je prognoza rasta BDP-a prilično upitna, barem iz perspektive BiH,

"Ali ako se gleda statistički, vjerovatno je da bude praćena  zaduživanjem i da se uglavnom odnosi na infrastrukturu i projekte koji tek malo i sporo djeluju na životni standard", kazao je Gavran i dodao da je vjerovatno jedan od faktora i očekivani priliv sredstava po osnovu Plana rasta EU, ali i to je privremeno.